{"id":7060,"date":"2021-10-28T10:12:45","date_gmt":"2021-10-28T08:12:45","guid":{"rendered":"https:\/\/macel-plin.hr\/2024\/02\/19\/sto-biste-trebali-znati-o-prirodnom-plinu\/"},"modified":"2025-05-23T17:10:24","modified_gmt":"2025-05-23T15:10:24","slug":"sto-sve-trebate-znati-o-prirodnom-plinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pfc.hr\/hr\/sto-sve-trebate-znati-o-prirodnom-plinu\/","title":{"rendered":"\u0160to sve trebate znati o prirodnom plinu"},"content":{"rendered":"

Prirodni plin jedan je od najrasprostranjenijih i najtra\u017eenijih primarnih nositelja energije<\/strong> na Zemlji. Prema procjeni Me\u0111unarodne agencije za energiju<\/a> (IEA), predvi\u0111a se da \u0107e 2024. globalna potra\u017enja za plinom porasti za 2,5%, odnosno 100 milijardi kubi\u010dnih metara.\u00a0<\/span><\/p>\n

Ovaj energent, jedinstven po svojim ekolo\u0161kim <\/strong>i ekonomskim<\/strong> svojstvima, u\u010dinkovito se koristi za proizvodnju toplinske i elektri\u010dne energije, kuhanje, rasvjetu te kao gorivo za vozila i stacionarne motore.<\/span><\/p>\n

\u0160to je prirodni plin?<\/h2>\n

Prirodni plin je mje\u0161avina ugljikovodi\u010dnih plinova, uglavnom metana (do 98%), s koli\u010dinama drugih plinova u tragovima kao \u0161to su etan, propan, butan i du\u0161ik. Prirodni plin se smatra \u010di\u0161\u0107im gorivom od ugljena i nafte<\/strong> jer prilikom izgaranja proizvodi manje emisija stakleni\u010dkih plinova.\u00a0<\/span><\/p>\n

Za formiranje fosilnih goriva bile su potrebne stotine milijuna godina, visoke temperature, tlakovi i nedostatak kisika.<\/span><\/p>\n

Metan (CH4<\/strong>) je bez boje, mirisa, lak\u0161i je od zraka, kemijski neaktivan i brzo se otapa u plinovitim i teku\u0107im medijima, kao \u0161to su zrak, voda ili ulje. Obi\u010dno se nalazi uz ostale rezerve fosilnih goriva. To\u010dnije, ovaj se plin nalazi u blizini naftnih le\u017ei\u0161ta; metan iz le\u017ei\u0161ta ugljena nalazi se unutar rezervi ugljena, a mo\u010dvarni plin se proizvodi u mo\u010dvarnim podru\u010djima.<\/span><\/p>\n

Lak\u0161i pristup novim i velikom zalihama prirodnog plina doveli su do dramati\u010dnog porasta proizvodnje plina iz \u0161kriljevca u SAD-u<\/a> od 2007. godine i njegove ra\u0161irenosti diljem zemlje.<\/span><\/p>\n

Prirodni plin mo\u017ee se umjetno proizvesti razli\u010ditim metodama. Bioplin se, primjerice, dobiva iz razgradnje prirodnog ljudskog otpada (kanalizacijski plin), odlagali\u0161ta otpada (odlagali\u0161ni plin) te farmi stoke i peradi. Tako\u0111er postoji nekoliko tehnologija za umjetno sintetiziranje plina, \u010dime se pridonosi diverzifikaciji izvora prirodnog plina. Ove metode nude alternativne i odr\u017eive pristupe<\/strong> iskori\u0161tavanju plina u energetske svrhe.<\/span><\/p>\n

Kolike su rezerve nafte i plina?<\/h2>\n

Ne postoji jedinstveni konsenzus o svjetskim rezervama nafte i plina. Za izra\u010dune se koriste razli\u010dite metode, a procjene razli\u010ditih stru\u010dnjaka iz vi\u0161e organizacija poprili\u010dno su sli\u010dne.<\/span><\/p>\n

Prema podacima dostupnim na Statista, ovo su vode\u0107e zemlje po dokazanim rezervama prirodnog plina u svijetu 1960. i 2022. godine:<\/p>\n

\"rezerve<\/a>
Source: Statista<\/figcaption><\/figure>\n

Rezerve nafte i plina vrlo su neravnomjerno raspore\u0111ene po zemljama diljem svijeta. Neke zemlje posjeduju ve\u0107e rezerve nafte; neke imaju zna\u010dajnija nalazi\u0161ta prirodnog plina, dok neke imaju raznoliku mje\u0161avinu oba izvora.\u00a0<\/span><\/p>\n

Pitanje koliko \u0107e trajati rezerve pojedinih minerala tako\u0111er nema jednozna\u010dan odgovor. Da bismo na ovo pitanje mogli \u0161to preciznije odgovoriti, potrebno je razmotriti stvarni volumen rezervi u razli\u010ditim kategorijama, razinu proizvodnje, potra\u017enju, njezinu promjenu tijekom vremena te druge parametre.<\/span><\/p>\n

Prema podacima iz 2016. godine, dostupnim na stranici Worldometers<\/a> iz 2016., postoji 1,65 bilijuna barela<\/strong> dokazanih rezervi nafte u cijelom svijetu. Svijet ima dokazane rezerve ekvivalentne 46,6 puta godi\u0161njoj potro\u0161nji. To zna\u010di da nam je preostalo nafte za oko 47 godina<\/strong> (na trenutnim razinama potro\u0161nje i isklju\u010duju\u0107i neprovjerene rezerve).<\/span><\/p>\n

Na dana\u0161njim razinama proizvodnje, svjetske rezerve ugljikovodika temeljene samo na dokazanim izvorima su u prosjeku oko 50-55 godina za naftu i do 60 godina za prirodni plin. Rezerve prirodnog plina uklju\u010duju samo tradicionalne resurse koji nemaju \u0161kriljevca ili drugih izvora.<\/span><\/p>\n

\"dokazane<\/a>
Source: Globalfirepower<\/figcaption><\/figure>\n

Mo\u017ee li se prirodni plin koristiti kao gorivo?<\/h2>\n

\u0160iroka dostupnost prirodnog plina i njegove ekolo\u0161ke i ekonomske kvalitete uspje\u0161no su omogu\u0107ile njegovu upotrebu kao goriva u prometnom sektoru. Kao motorno gorivo koriste se dva energenta na bazi prirodnog plina: stla\u010deni<\/strong> prirodni plin (CNG<\/a><\/strong>) i ukapljeni<\/strong> prirodni plin (LNG<\/strong>).<\/span><\/p>\n

CNG i LNG su “srodnici”, ali imaju razli\u010dite karakteristike<\/strong>. To\u010dnije, razlikuju se po svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima. Ove razlike odre\u0111uju karakteristike dizajna motora vozila na plin, sustava za skladi\u0161tenje goriva u vozilu i benzinskih postaja.<\/span><\/p>\n

Goriva od ukapljenog naftnog plina (LPG) tako\u0111er se na\u0161iroko koriste diljem svijeta. LPG je mje\u0161avina propana i butana, a prirodni plin je na bazi metana. LPG se \u010desto naziva “propan”, dok se CNG i LNG \u010desto nazivaju “metan”. U nekim zemljama propan (LPG) se naziva \u201cautoplin\u201d.<\/span><\/p>\n

Metan je lak\u0161i od zraka<\/strong> i brzo se otapa u zraku kada iscuri. Propan je te\u017ei<\/strong> i ima tendenciju da potone na dno. Dovoljna je samo jedna iskra da izazove eksploziju.<\/span><\/p>\n

Prednosti prirodnog plina u prometu<\/span><\/h3>\n